Povijesne znamenitosti Karlobaga

KAPUCINSKI SAMOSTAN I CRKVA SVETOG JOSIPA

Jednobrodna crkva s jednom bočnom Kapelom Sv. Ante. Iza glavnog oltara nalazi se kor i drveni stalak za psalterij, tzv. legil iz 18. stoljeća s kojeg su redovnici molili svagdašnji časoslov, posjeduje vrlo vrijednu sliku Posljednje večere Cristofora Tasca.

Samostan je kvadratnog tlocrta s pravokutnim dvorištem, klaustrom, u kojem se nalazi velika šterna (cisterna za kišnicu) promjera 6 metara, kapaciteta oko 180.000 litara koja je svojim kapacitetom zadovoljavala potrebe Karlobažana posljednjih 300 godina. Zanimljivost cisterne jest da je svaka obitelj imala svoje određeno mjesto gdje je “kalala” (vadila) vodu pa su na rubovima bunara tijekom vremena ostali urezi od povlačenja konopa.

Samostan posjeduje knjižnicu s teološkom literaturom iz 16., 17. i 18. stoljeća.

FORTICA I KAVA – MEDITERANSKI VRT

Početkom srednjeg vijeka razvilo se uz mora na području Fortice novo naselje Scrissa ili Bag. Ostaci manje četvero ugaone tvrđavice iz XIII. ili XIV. stoljeća, na povišenom platou s obrambenim tornjem u sredini, udaljena oko 250 m od morske obale.

Što se tvrđave tiče ona je potpuno u privatnom vlasništvu. U tvrđavici je stalno boravio kapelan s manjom posadom, odakle su brinuli o sigurnosti grada i nadzirali plovidbu brodovlja prema Pagu. Sačuvani ostaci šterne za opskrbu vodom.

Danas, uređen mediteranski vrt Kava sa izložbom mozaika u privatnom je  vlasništvu. Tako se danas u njemu mogu vidjeti Lavanda, Timijan, Vrisak, Tekome, Šimšir, Majčina dušica, Ružmarin, Smilje, Origano, Mažuran, Kadulja, Lovor...čiji mirisi osvajaju.

Ime "Kava" upućuje da je to možda nekad bio kamenolom, iako je vjerojatnije da su na tom prostoru bile vojničke spavaonice.

ŠTERNE

U vremenu prije vodovodne mreže jedini izvor pitke vode bile su šterne. Šterne su osim toga predstavljale i ključ zajedništva; nerijetko se znalo zaplesati kolo, rađale su se nove ljubavi, prijateljstva.

Danas su šterne podsjetnik na prošlost i nekadašnji način života koje smo i mi odlučili zaštititi kao kulturno- povijesnu baštinu i provesti Vas barem na trenutak kroz prošlost našeg mjesta. Samo mjesto Karlobag ima 6 lokaliteta, gradskih šterni koje svakako treba posjetiti.

CRKVA SV. KARLA BOROMEJSKOG

Crkva iz 1710. godine, građena na temeljima crkve Sv. Ivana. U savezničkom bombardiranju 1943.g. teško je oštećena, a 1958.g. uklonjeni su njeni ostaci, osim zaštićenog tornja tj. sačuvan je jedan dio zida i kompletan zvonik. Uz ostatke crkve postavljen je spomenik Šimi Starčeviću.

Šime Starčević (1784- 1859) poznat je po tome što je napisao dvije gramatike “Nova ricsoslovica ilircska” (gramatika hrvatskoga jezika) i “Nova ricsoslovica ilircsko-franceska” (prijevod s njemačkog).

“Ricsoslovica” Šime Starčevića je prva gramatika hrvatskoga jezika pisana hrvatskim jezikom. Dotadašnje su gramatike bile pisane ili drugim jezikom (latinskim, talijanskim, njemačkim) ili su bile dvojezične. Prva gramatika hrvatskog jzika, njegova “Nova ricsoslovica ilircska”, tiskana u Trstu 1812. godine, pisana je ikavicom. Šime Staračević rodio se u Klancu pokraj Gospića 18. travnja 1784. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Varaždinu, fi lozofi ju studirao u Grazu i Zagrebu, a bogosloviju u Senju, gdje je zaređen za svećenika 1808. godine.

Svećeničku službu obavljao je u Gospiću, Ličkom Novom, Udbini i u Karlobagu, od 1814. do smrti 14. svibnja 1859. Znao je latinski, francuski, talijanski i njemački jezik, a čitao je sve slavenske jezike.

KALVARIJA

Na povišenom prostoru iznad grada, na Kalvariji, sagrađena je 1727. kapelica Blažene Djevice Marije od sedam žalosti, koju je 12. rujna posvetio biskup senjski, modruški i krbavski Nikola Pohmajević.

Uz isključivo novčanu pomoć stanovništva kapelica je 1740. pretvorena u omanju crkvicu.

ZGRADA ŠKOLE

Kamena građevina izgrađena 1875. zalaganjem baruna Mollinarya, tada najimpozantnija građevina u Karlobagu.

BAŠKE OŠTARIJE

Baške Oštarije su smještene na Velebitu, 924 m N/V u zapadnom dijelu Like, u mikroregiji Ličke zavale Gorske Hrvatske, 18 km udaljene od mjesta Karlobag.

Do 1900. godine ime mjesta je Oštarije kad je promjenjeno u Baške Oštarije. B. Oštarije su podjeljene na zaseoke: Raketa, Ripište, Stupačinovo, Takalice, Prpić polje.

Crkva sv. Elizabete na Oštarijama izgrađena je 1855. godine, u župi Pohođenja Blažene Djevice Marije iz Baških Oštarija, koja je osnovana 1820., Gospićki dekanat Gospićko-senjske biskupije.

KUBUS

Spomenik gradnji ceste Karlobag – Gospić preko Velebita, kocka (Kubus, Ura) na četiri kugle, nalazi se na Oštarijskom sedlu ili Starim vratima, nad- morske visine 927 m s kojeg se pruža pogled na Karlobag, otok Pag i cijeli Velebitski kanal .

Kocka je postavljena u vrijeme gradnje ceste od Gospića do Kar- lobaga(1844.- 1850.), točnije 1846. Do Kocke vode 33 stepenice.

S jedne strane Kocke nalazi se natpis Ferdinan- dus I. Austrijski impera- tor MDCCCXLVI.

FONTANA OD KLESANOG KAMENA (BAŠKE OŠTARIJE)

Spomen na gradnju Knežić – Kekićeve ceste građene između 1844. i 1851. godine. Zanimljivost koju treba spomenuti jest da je ovaj izvor u naroda znan kao izvor plodnosti.

POUČNA STAZA TEREZIJANA

Nalog za izgradnju nove, modernije ceste dao je tadašnji austrijski car Josip II. Cesta je dobila ime po njegovoj majci Mariji Tereziji.

Terezijana je izgrađena 1786.g. kako bi zamijenila postojeću Karolinsku cestu. Karolinom se putovalo sve teže zbog njenih oštrih zavoja i strmih dijelova.

Ova cesta je naročito bila važna radi boljeg povezivanja tadašnjeg pukovnijskog središta Gospića sa slobodnom lukom Karlobag. Zbog želje da se što više ljudi upozna s kulturološkom važno- šću Terezijane, Javna ustanova „Park prirode Velebit“ uredila je dio Terezijane kao poučnu stazu. Staza je namijenjena isključivo pješacima, a posebno je zanimlji- va zbog prostora kojim prolazi.

Ovdje se na kratkom području dožive oba lica Velebita u njiho- voj punoj ljepoti. Poučna staza počinje na Baškim Oštarijama (924 m .n.m.), te se spušta do sela Konjsko (655 m/n.m.) u dužini od 3 km ili oko 3 h hoda. Također je u ponudi i kraća pješačka tura od oko 1,5 h.

Ovom stazom ćete doživjeti prekrasne vidike na Jadransko more i otok Pag s jedne strane te dolinu Baških Oštarija s druge strane. Povijesna cesta Terezijana ima svojstvo kulturnog dobra.