Statut trgovačkog i primorskog grada Karlobaga

Dana 15. prosinca 1757. godine carica Marija Terezija odobrila je i potpisala statut grada Karlobaga. Statut je pisan talijanskim i hrvatskim jezikom u Trstu. Tiskani primjerak potpisala je, također, carica Marija Terezija, ispod čijega je potpisa otisnut veliki carski pečat.

Statut se dijeli na 24 članka koji čine tri cjeline. Naslovi članaka pisanu si isključivo talijanskim jezikom. Po opsegu je statut vrlo kratak i obuhvaća samo upravne, policijske i sudbene poslove. Propisima i odredbama koje sadrži, svrha je statuta uređenje gradske uprave i sudova, te njihovo povezivanje sa Senjom.

Na čelu grada stoji kraljevski kaštelan ili porkulab koji je podređen Namjesništvu u Senju. Za doborbit građana brine se gradska općina s magistratom na čelu. Izbori za članove magistrata provode se svake godine na dan Sv. Mihaela, a izabran je onaj kandidat koji je dobio većinu glasova. Na izborima se bira sudac, dva prisjednika između građana, skrbnik za zdravlje, dva prisjednika za sirotinjske poslove, jedan prisjednik za crkvena pitanja, nadstojnik za mjere, neodređeni broj izvršitelja pravde zvanih pravednici i upravitelj crkvenih dobara.

Sudac, dva prisjednika od gospodarstva, doživotni skrbnik za zdravlje i bilježnik postavljaju se na prijedlog kaštelana, dok svi ostali članovi magistrata podliježu izboru. Nejasno je, međutim, zbog čega se provodi izbor suca kad se on postavblja na prijedlog kaštelana i zašto patricijat iz svojih redova sam ne bira dva prisjednika.

Kaštelansku upravu i gradski magistrat čine dva suca i četiri prisjednima koji svoju dužnost obavljaju prema statutu i ostalim propisima, pozivajući se često i na statut grada Senja.

U trgovačkim sporovima i težim kaznenim predmetima ovisio je magistrat i kaštelant u Karlobagu o sudu i Namjesništvu u Senju.

Propisi i odredbe Karlobaškog statuta vrlo su oskudni i većim dijelom nedorečeni. Gradska općina posve je ovisna o kašptelanu, koji predsjedava sudu i svima ostalima tijelima magistrata.